Menstruacija je vaginalno krvarenje koje predstavlja deo menstrualnog ciklusa žene. Tom prilikom se u vidu menstrualne krvi iz materice izbacuju delići endometrijuma (unutrašnjeg sloja materice).
Kod nekih žena, menstruacija je gotovo neosetan proces jer se ne javljaju nikakvi bolovi niti grčevi tokom ciklusa. Kod ostalih, mogu se javiti bolne menstruacije (dismenoreja), koje karakterišu bolovi u donjem delu stomaka, ponekad praćeni dijarejom ili povraćanjem.
Procenjuje se da više od 80% žena iskusi bolnu menstruaciju barem jednom u životu, pogotovo u prvom danu ciklusa. Kod polovine žena, bolnim menstruacijama neretko prethode predmenstrualni simptomi, poput nadimanja, umora, osetljivosti grudi, pada koncentracije i promene raspoloženja.
Zašto nastaju menstrualni bolovi?
Prostaglandini (medijatori zapaljenja) izazivaju snažne kontrakcije mišićnog sloja materice u cilju izbacivanja endometrijuma. Prostaglandini su sastavni deo celokupnog procesa, ali kada je njihov nivo visok, mogu izazvati bolove.
Smatra se da je dismenoreja karakteristična za ovulatorne cikluse, odnosno cikluse u kojima dolazi do oslobađanja jajne ćelije. Suprotno tome, izostanak bolova u toku menstruacije moźe ukazati na to da je ciklus anovulatoran, tj. da nije došlo do oslobađanja jajne ćelije.
Iako sasvim normalna pojava, bolne menstruacije mogu ukazivati na postojanje ozbiljnijeg zdravstvenog problema i u skladu sa tim dismenoreja se deli na primarnu i sekundarnu.
Primarna dismenoreja
Primarna dismenoreja je ona kojoj se ne može naći organski uzrok, već se njen uzrok temelji na prirodnim procesima, koji se odigravaju na kraju menstrualnog ciklusa.
Pad hormona na završetku uzrokuje stezanje krvnih sudova i nedovoljnu ishranjenost endometrijuma, što je praćeno oslobađanjem velikih količina prostaglandina, koji izaziva snažne kontrakcije materice.
Primarna dismenoreja se najčešće javlja u ranom adolescentnom dobu, 2 do 3 godine nakon prve menstruacije.
Sekundarna dismenoreja
Sekundarna dismenoreja podrazumeva da je neki organski uzrok u osnovi nastanka bolnih menstruacija.
U najčešće uzroke spadaju:
Endometrioza
Endometrioza je poremećaj pri kojem se prisustvo endometrijuma (sluzokože materice) uočava van nje, na trbušnoj maramici zidova male karlice, jajovodima ili jajnicima. Ovi delići endometrijuma ponašaju se kao hormonski zavisno tkivo pa za vreme menstruacije mogu prokrvariti. Procenjuje se da oko 10% žena pati od ove benigne bolesti koja može izazvati bolne menstruacije, bol pri seksualnom odnosu, neredovne menstruacije ili krvarenje između menstruacija.
Dijagnoza se postavlja transabdominalnim i transvaginalnim ultrazvukom ili magnetnom rezonancom.
Polip u materici
Polipi su benigne izrasline koje su pričvršćene za unutrašnji zid materice ili grlića. Osetljivi su na estrogen pa tako mogu porasti shodno rastu nivoa estrogena. Iako mogu biti asimptomatski, često se javljaju i simptomi poput sukrvičavog pranja, nepravilnog menstrualnog krvarenja i bolnih menstruacija.
Dijagnoza se postavlja kolposkopskim pregledom i PAPA testom.
Miom materice
Miom je benigna promena na mišićnom sloju materice, a razlog pojave mioma još uvek nije poznat, iako se često smatra da je za to odgovorna genetska predispozicija.
U zavisnosti od toga gde se nalaze, vremena nastanka, starosne dobi žene i brzine rasta, simptomi mioma mogu varirati. Često su to bolovi u maloj karlici tokom međumenstrualnog perioda, produženo menstrualno krvarenje i bolne menstruacije.
Stenoza cerviksa
Suženje grlića materice ili stenoza cerviksa može biti urođena ili stečena. Stečeni uzroci su najčešće menopauza, operacije, infekcije, karcinom cerviksa ili materice itd.
Priraslice u maloj karlici
Priraslice su tkivne veze između organa koje nastaju nakon zapaljenskih procesa u maloj karlici. One mogu izazvati bolne menstruacije, a otkrivaju se dijagnostičkom laparoskopijom.
Kako ublažiti menstrualne bolove
Primarna dismenoreja, tj. menstrualni bolovi koji nisu izazvani organskim uzrokom se mogu otkloniti ili barem ublažiti promenom načina života, korekcijama ishrane ili medikamentima.
Bolovi se mogu ublažiti pomoću:
- redovne fizičke aktivnosti između ciklusa, najmanje 3 puta nedeljno po 30 minuta
- grejanjem donjeg stomaka i lumbalne kičme termoforom
- redovnom relaksacijom i jogom
- toplom kupkom
- suplementima, pogotovo onima bogatim omega-3 kiselinama, magnezijumom i vitaminima B-1 i B-6
- ishranom bogatom ugljenim hidratima i smanjenim unosom masti
Lekovi za menstrualne bolove
Ukoliko bol ne prestaje primenom gore navedenih metoda, u svrhu otklanjanja menstrualnih bolova se mogu koristiti nesteroidni antiinflamatorni lekovi, koji zaustavljaju pojačano stvaranje prostaglandina i umiruju upalu. U te lekove spadaju diklofenak, ibuprofen, nimulid ili naproksen.
Uz prethodni pregled i saglasnost ginekologa može se prepisati i oralna kontracepcija. Hormoni u kontraceptivnim pilulama regulišu ovulaciju pa će, samim tim, ograničiti menstrualne grčeve.